Prenjska oštrica

Prenjska osivnica ili prenjska oštrica (latinski Oxytropis prenja ) je biljka porodice Papilionaceae: mahunarke.

Prenjska oštrica je busenasta višegodišna biljka sa potpuno skraćenom stabljikom, visine do oko (4-) 5–10 cm. Korijen joj je snažan, debeo i razgranat, duboko prodirući u podlogu. Izbojci su joj uspravni, pokriveni prileglim bijelim i crnim dlačicama, a listovi for¬miraju zbijenu rozetu. Neparno su perasti, sa kratkom peteljkom. Čini ih (5-) 6-7 (-9) pari listića, dugih oko 8 mm, a širokih 4–5 mm. Jajoliko su lancetasti, pri dnu zaobljeni, sjedeći, a pri vrhu ušiljeni, obostrano obrasli dugim poleglim bijelim dlačicama, na obodu blago, prema unutra, uvrnutim rubom.Cvjeta u julu. Uspravna cvast je zbijena glavica, koju formira po više cvjetova, pri čemu je peteljka cvasti duža od lista u čijem je pazuhu. Pojedinačni cvjetovi su dugi 15–20 mm, sjedeći ili na kratkoj peteljci. Čašica je cjevasto-zvonasta, spolja pokrivena dugackim manje-više stršećim bijelim dlakama i kraćim poleglim crnim dlačicama. Čašični zupci su usko trouglasti, dugi oko 3 mm i 3,5-4 puta kraći od cijevi. Gola krunica je modroljubičasta. Brakteje su izduzene, približno jednako duge kao i čašica, a pokrivene prileglim bijelim i crnim dlakama.Plod je izduženo jajolika i jako naduvena svijetlosmeđa mahuna, duga oko 14–18 mm koja se naglo sužava u dug, prema vani savijen kljun. Gusto je pokrivena dugim poleglim bijelim i crnim dlačicama. Otvara se duž trbušnog šava, u gornjoj trećini mahune. Sjemenke su bubrežaste.

Prenjska oštrica raste u najvišem pojasu hercegovackih visokih planina, građenih od krečnjačkih stijena, na nadmorskim visinama oko 1.900 do 2.220 m. Izrazita je planinska biljka. Eendem je Dinarida: Prenj, Čvrsnica, V. Vran.