Pljačka bosanskog blaga

Primjera naše nebrige i bjelosvjetskog razvlačenja duhovnog blaga Bosne i Hercegovine mnogo je. Nerijetko se pisalo o Povelji Kulina bana, staroj 826 godina, koja svjedoči da je u dvanaestom vijeku Bosna i Hercegovina funkcionirala kao i ostale srednjovjekovne države, a nalazi se u Moskvi.Dokazano je da je mnoge vrijednosti kraljica-majka Katarina odnijela u Rim, odnosno Vatikan.
Oko 470 najvrednijih bosanskih artefakata od prahistorije do srednjeg stoljeća nalazi u muzeju u Beču, tačnije u Naturhistorische Museumu. Još u martu 1880. godine predstavljena je jedna bronzana posuda u obliku ptice na četirima točkovima iz Bosne i Hercegovine i još nekolicina artefakata.Zlatnik kralja Tvrtka je tokom rata 1994. godine prodan na aukciji u Zagrebu za više od 60.000 DM. Trenutno se nalazi u rukama hrvatskog iseljenika u Kanadi.Na žalost davne 1924. godine Safvet-beg Bašagić prodao je Univerzitetskoj biblioteci u Bratislavi zbirku koja se sastoji od rukopisa i tiskanih knjiga, nastalih u periodu od XVI. do XIX. stoljeća. Rukopisi, koji su napisani na arapskom, turskom i perzijskom jeziku, pohranjeni su u 284 knjige, a ukupni broj iznosi 598 komada. Štampani rukopisi pohranjeni su u 365 knjiga, a njihov ukupni broj iznosi 496. Ova vrijedna kolekcija objedinjuje rukopise različitoga sadržaja, od komentara Kur’ana, religije i tradicije, do metafizike, filologije, astronomije, prava, matematike i dr.Tokom ratne inventure 1993. godine utvrđeno da je početkom rata ili neposredno pred rat iz Umjetničke galerije BiH otuđeno pedesetak izuzetno vrijednih ikona, dva hodlera i tri luminirana rukopisa – kaligrafska.Neke dragocjenosti smo prodavali ili poklanjali, dok su pak druge sklonjene iz Bosne na ‘čuvanje’. Josip Juraj Strossmayer je „sačuvao“ tj. otuđio nakon austrougarske okupacije crkveno blago iz Bosne. Konkretno riječ je o vrijednim slikama i predmetima iz samostana u Kraljevoj Sutjesci koje se sada nalaze u Strossmayerovoj galeriji u Zagrebu. Njih je, kako navodi u svom pismu iz 1873. godine, donio pomenuti biskup bez obzira na protivljenje bosanskih katolika i njihovih uglednika. ‘Take stare stvari ovim se načinom spašavaju za naroda i za samu Bosnu, jerbo ja sebe i Akademiu znanosti, a i našu vladu obvezujem, da se jednoč, kad Bog dade, da Bosna svoja postane, Bosni sve njezine stvari povrate.’- reče tada biskup. A do danas te riječi ne prate djela vraćanja naše imovine.U izuzetno vrijedne primjere bosanskih srednjovjekovnih religijskih rukopisa ubrajaju se još dva evanđelja.Prvo se čuva u Univerzitetskoj biblioteci u Ljubljani tzv. Kopitarovo evanđelje. Na ukupno 235 listova ovoga rukopisa, koliko je sačuvano do danas, oživljen je svijet fantastičnih životinja, koje su nositelji početaka novih poglavlja, nerijetko ‘u društvu’ najrazličitijeg spleta ornamenata.Drugo evanđelje čuva se u Dublinu, u glasovitoj zbirci Sir Chester Beatty. Relativno je mali broj podataka o dospijeću ovoga rukopisa u daleki Dublin, s obzirom da se smatralo da je rukopis nakon Prvog svjetskog rata zagubljen. Danas je rukopis poznat kao Nikoljsko evanđelje . Tekst evanđelja brižljivo je ispisan na 147 pergamentnih listova, a u oslikavanju iluminacije prisutna je istočna, ali i zapadna tradicija.U sljedećim prilozima na ovu temu pokušat ćemo nabrojati gdje se sve nalazi naše bosansko blago i o kojem blagu je riječ.