Bosanska Buša

Autohtona bosanska vrsta goveda, buša, u Bosni i Hercegovini je pred izumiranjem. Nije bolja situacija ni u zemljama regije, ali za razliku od susjednih zemalja koji ova goveda tretiraju kao genetsko naslijeđe od nacionalnog slučaja, u BiH to nije slučaj. Sistemskog plana za očuvanje ove vrste nema.

Rijedak prizor stada buša, danas se može vidjeti samo na dvije farme u BiH. Jedna od nijh je na Manjači. Zelena trava ljeti, sjeno zimi. Jedino je što treba bosanskim bušama, autohtonoj vrsti goveda koja je danas ugrožena vrsta. Razlog – nisu profitabilna.
Ona su iskorijenjene jer su njihove proizvodne karakteristike izuzetno male, tvrde poljoprivrednici. Od niske mliječnosti, do malog okvira tijela, nisu mesnate rase, Nekad je skoro svaka kuća na selu širom BiH imala bušu. Danas, rijetko koja, a veća stada su samo na dvije farme. U Širokom Brijegu i na Manjači, gdje je svega 26 grla. Koliko točno ovih goveda ima u BiH, nije poznato. Registar ne postoji.
Osim što su otporne na sve vrste bolesti, buše su karakteristične i po tome što su niskog rasta i manje tjelesne mase. Teške su do 300 kilograma. Njihovo mlijeko je kvalitetnije od mlijeka ostalih rasa goveda, jer ima 7 posto masnoće.  Buše imaju i specifičan temperament. Da bi iskazali dominaciju, bikovi buše su u stanju tri sata se neprekidno boriti sa svojim protivnikom. Istovremeno, krave buše ne prezaju stati pred par vukova da bi zaštitile svoje tele.
Buša je čvrste i kompaktne građe pa je korištena za rad. Koristila se u narodnom govedarstvu za sve tri proizvodnje: rad, mlijeko i meso.

Buše su gajene zajedno sa ovcama u planinskim prijedelima na ekstenzivni (primitivan) način. Oko njih se manje radilo i vodilo računa nego oko ovaca. Buše su se u držale na paši i u brstu, a u nekim krajevima držane su u slobodnoj ispaši i zimi i ljeti. Buše su vrlo dobro podnosile slabu hranu i smještaj. Držane su u nepokrivenim torovima, a zimi na mjestima zaklonjenim od vjetra. Od kravljeg i ovčijeg mlijeka pravljeni su sir i kajmak. Buša daje kvalitetno punomasno mlijeko.
U 20. vijeku dolazi do gubitka interesovanja za gajenje niskoproduktivnih rasa, kao i do ukrštanja buše sa visokoproduktivnim plemenitim rasama goveda, što sve skupa dovodi do masovne depopulacije i svrstava na listu domaćih ugroženih vrsta životinja.