Žalosni strupnik

Žalosni strupnik ili žalosna zijevalica (latinski Scrophularia tristis ) je biljka porodice Scrophulariaceae: strupnikovice ili zijevalice. Žalosna zijevalica je dvogodisnja biljka tankog korijena. Svi vegetativni organi su crnkasto-purpurni. Stabljike su joj visoke oko 20–60 cm, uspravne. Naviše od sredine prelaze u usku metlicu. Listovi su skoro gotovo perasto izdijeljeni, sa širokom režnjevima, oštro i krupno nazubljeni.

Žalosna zijevalica cvjeta u maju i junu, ponekad i u julu. Cvjetići su pojedinačni, na nratkim žljezdastim drškama, koje su kraće od čašice. Petokrpasti obodi su im sa malim kuglasto-trbušastim vjenčićem. Režnjevi tamnopurpurnih čašičnih listića su tupi, dugi 2–3 mm. Krunica je duga 3-4,5 mm. Gornja usna je rascijepljena na dva cjelovita, bubregolika režnja koji se gotovo preklapaju.Plod ove zijevalice je okruglasta, zašiljena čahura, duga oko 5 mm. U njoj je veći broj crnkastih sjemenki.Stanište žalosnog strupnika ili žalosne zijevalice su na serpentinskoj drobini, najčesće na usjecim, a i nasipima šumskih puteva. Raste i na rastrošenim kamenjarama, u svijetlim šumama crnog i bijelog bora. Većina serpentinofilnih populacija je zabilježena na nadmorskim visinama u rasponu od oko 325–1100 m. Ekološka valenca prema variranju osvjetljenja i temperature je relativno široka. Susreće se u endemskim zajednicama pograničnog dijela istočne Bosne, u kojem dominiraju Halacsya sendtneri, Potentilla mollis i Dianthus serbici. Endem je unutrašnjih masiva Dinarida, kao što je dolina rijeke Duboštice kod Vareša i Krivaje kod Careve Ćuprije, kod Strmice na Limuu, Stratište kod Višegrada, dolina potoka Kruševica kod Drinskog, okolina Rudog (Gostilje, Varda, Cikota i drugdje), Rudo, Mioče, Vardište. Locus classicus je Istočna Bosna kod Rudog, na Limu (Maly, K. 1910.).