Glavatica

Kao i ostale pastrmke, i glavatica naseljava brze, bistre, čiste i kisikom bogate vode. Uglavnom živi u dubljim virovima sa podvodnim stijenama, gdje traži skrovište.Glavatica naseljava relativno usko područje balkanske strane Jadranskog sliva te neke rijeke i jezera sjeverne Italije, dok je u ostalim dijelovima svijeta do danas naučnici nisu opisali. Glavatica se u BiH susreće u Neretva, Una i Drina.

Glavatica se odlikuje izduženim i valjkastim tijelom. Glava ove ribe je velika sa velikim ustima, u kojima se nalaze izrazito jaki zubi. Boja tijela je karakteristična, nema crnih ni crvenih pjega, ali je cijelo tijelo prošarano tamnim prugama koje su izuvijane, što joj daje mramorast izgled, pa otuda i njeno latinsko ime (marmoratus). Jedna je od najkrupnijih salmonidnih riba. Može narasti do 140 cm i postići masu od 30 kg. Obično su takvi primjerci rijetki, a najčešće se vide jedinke od 4 do 8 kg. Živi do 25 godina.Kao i ostale pastrmke, i glavatica naseljava brze, bistre, čiste i kisikom bogate vode. Uglavnom živi u dubljim virovima sa podvodnim stijenama, gdje traži skrovište.Glavatica naseljava relativno usko područje balkanske strane Jadranskog sliva te neke rijeke i jezera sjeverne Italije, dok je u ostalim dijelovima svijeta do danas naučnici nisu opisali. Glavatica se u BiH susreće u Neretva, Una i Drina.Mrijesti se od kasne jeseni i početka zime, od novembra do polovine januara, i to u rijekama na šljunkovitom dnu. Period mriješćenja nekada traje i po 2,5 mjeseca, zavisno od temperature vode. Na mriješćenje migrira uzvodno (anadromno). Spolnu zrelost postiže između pete i sedme godine života, kada ima dužinu od oko 70 cm. Temperatura vode na njenim prirodnim mrijestilištima iznosi 8-13 °C. Može živjeti čak do 25 godina te narasti do velikih dimenzija (dužine do 130 centimetara, mase 30 kilograma). Mlađi primjerci  razlikuju se od starijih po boji. Spolnu zrelost dostiže u četvrtoj ili petoj godini života, a mrijesti se od studenog do siječnja. Na mrijest odlazi u uzvodne rijeke, a počinje se mrijestiti predvečer ili noću.

Nekada, prije izgradnje brana i formiranja akumulacionih jezera, glavatica je na svoja stalna mrijestilišta uz Neretvu migrirala čak do Glavatičeva (Kosorić, 1969). Izgradnjom brana presječeni su prirodni putevi mrijesnih migracija ove vrste i ona sada zalazi u pritoke između hidroakumulacija, ili se, pak, mriješćenje obavlja u preostalom dijelu toka između akumulacionih jezera. Nedostatak ribljih staza za ovu vrstu ima jako štetan efekat. Brojnost njenih populacija opada iz godine u godinu. Posljednjih godina ova vrsta se vještački mrijesti i uzgaja u ribogojilištu na Vrelu Bune, odakle se poribljava u tekućice, a u cilju održanja ili poboljšanja brojnosti njenih populacija. Vrlo je atraktivna vrsta za sportski ribolov, a, pored toga, značajna je i kao biološki, odnosno, genetički resurs u vodama Bosne i Hercegovine.Izrazita je grabljivica, hrani se uglavnom larvama, insektima, puževima i drugim ribama što je u direktnoj vezi sa veličinom jedinki, dok manji komadi posegnu i za krupnijom mušicom.