Fialina režuha

Ovu biljku je prvi uočio i prikupio F. Fiala, kustos Zemaljskog muzeja u Sarajevu, davnog maja 1892, a krajem 1896. poslao na reviziju u Botanički muzej Univerziteta u Beču. Na osnovu raspoloživog materijala, K. Fritsch je 1897. opisao novu vrstu, koju je imenovao u čast pronalazača: Cardamine fialae. Kasnijim istraživanjem je ustanovljeno da je novoopisana vrsta tek varijetet dosta varijabilne vrste C. maritima Portenschl. ex. DC.

Cardamine maritima je jednogodišnja biljka sa jakim žiličastim korijenom i uspravnim tankim, slabo razgranatim stabljikama. Na donjoj polovini su purpurno-ljubičaste. Listovi imaju relativno dugu peteljku koja je u donjoj polovini ljubičasto nahukana. Oskudno dlakava i iste ili nešto veće dužine od plojke, koja je oskudno dlakava i perasto razdijeljena.Čašica se sastoji iz 4 dlakava, okriljena lapa sa malim roščićem na vrhu. Cvjeta u aprilu i maju. Latice su duge oko 10–12  mm, snježno bijele boje. U grotlu imaju žutu mrlju i dugim klincom (unguis). Lamina latice je obrnuto jajolika iii obrnuto srcasta.Plodovi su pljosnate, svijetlosmeđe, gole komuške. Duge su 4–6 cm, a široke oko 1,5-2,00 (-2,5) mm. Otvaraju se pucanjem 2 zaklopca, koji pri vrhu imaju kljun dužine 10-12 (-15) mm. Peteljka ploda je duga oko 15 mm, sitno dlakava, a sadrži četiri kestenjasto-smeđe sjemenke. Pri vrhu su membranozno opnaste i svjetlije, a duge oko 5 mm, a široke oko 1,5 mm.

Raste u pukotinama raspucalih krečnjačkih stijena submediteranskog područja. Uglavnom uspijeva na suhom i plitkom skeletno-kamenitom zemljištu. Nalazi se pojedinačno ili u raštrkanim grupama u degradiranim šumama hrasta medunca i bjelograbića, kao i u šikarama, ali uvijek u sjeni.Ova biljka je bosanskohercegovački endem, sa arealom u Hercegovini.Locus classicus: Hercegovina – Klobuk kod Vitine (Fritsch, K. 1897).