Bosanski starčac (lat. Senecio bosniacus ) je biljka iz porodice Asteraceae (Compositae): glavočike. Ova vrsta je opisana svojevremenim izdvajanjem bosanskih populacija vrste Senecio thapsoides.

Foto: Wikipedia

Senecio bosniacus

Bosanski starčac (lat. Senecio bosniacus ) je biljka iz porodice Asteraceae (Compositae): glavočike. Ova vrsta je opisana svojevremenim izdvajanjem bosanskih populacija vrste Senecio thapsoides. Kao i ostali staračci, i bosanski je trajnica sa dugim valjkastim i odrvenjenim rizomom. Stabljike su mu uspravne, visoke oko 40–70 cm. Sivobijele su i paučinasto-vunasto pustenaste, pri vrhu razgranate, sa većim brojem cvjetnih glavica. Lice cjelovitih listova je tamnozeleno, uz nerve paučinasto-vunaste, a naličje je sivkastobijele boje, također paučinasto-vunasto, na rubu plitko nareckano iii sitno zupčasto Donji listovi su dugi 10 – 25 cm, a široki 2 – 4,5 cm. Izduženo su ovalni, pri vrhu zaobljeni ili tupo zašiljeni, a pri dnu se postepeno sužavaju u dugu i široku peteljku. Srednji i gornji listovi na stabljici su u osnovi uholiki i obuhvataju stabljiku.Cvjeta od juna do septembra. Glavice su valjkaste, duge 15 mm i na relativno dugačkoj peteljci. Ovojni (involukralni) listići žutih cvjetova su goli ili gotovo goli, dugi 12–15 mm, a široki 2–3 mm. Pri vrhu su zašiljeni i sa čuperkom bijelih dlačica. Obod im je usko prozirno membranozan. Svijetlosmeđe ahenije su duge oko 4–5 mm, a široke oko 0,7-1,0 mm.Bosanski staračac raste na karbonatnim kamenjarima i stijenama na nadmorskim visinama od oko 1.000 do 2.000 m. Na visokim hercegovačkim planinama u slivu srednjeg toka Neretve ovo je karakteristična vrsta endemske biljne zajednice sa munikom (Pinus leucodermis).Bosanski staračac je endem bosanskohercegovačkih Dinarida, dok je tipski takson opisan na planinama Grčke i Albanije.U okviru roda Senecio opisano je nekoliko endemskih vrsta i nižih taksona ( skup jedne ili više populacija organizama ili grupa od kojih taksonomi stvaraju jedinicu određenog ranga ) na području Velebita, te u istočnoj Srbiji i Bugarskoj. Locus classicus: Ova vrsta je opisana na osnovu proučavanja primjeraka iz Bosne.

Napomena: Svako mišljenje autora tekstova i naših sagovornika nije i mišljenje bošnjani.com

Uz odobrenje urednika dozvoljeno je svako kopiranje, umnožavanje, štampanje i publikovanje tekstova sa naše zvanične stranice www.bošnjani.com.

Podijeli objavu:

Napiši komentar

Najnoviji članci

Najnoviji komentari

Aktuelno