Butmirska kultura rasprostranjena je na području oko donjeg i srednjeg toka rijeke Bosne i predstavlja jednu od najznačajnijih kulturnih grupa iz mlađeg neolitskog perioda u Evropi.
Smatra se da je butmirska grupa nastala oko 5100. godine p. n. e. Butmirska kultura je najpoznatija po svojoj jedinstvenoj keramici. Sav iskopani materijal se nalazi u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine.
Čudesna Butmirska kultura (5200 p.n.e.) posebno se ističe umjetničkim dometom realističkog prikaza lica čovjeka kao jednom od najvažnijih odlika civilizacije. Ljudske statuete su tako izvedene da se na njima lako razlikuju i neke rasne osobine. Po ovim osobinama izdvajaju se u stvari tri glavne skupine statueta:
a) sa negroidnim,
b) sa armenoidnim i
c) sa europeidnim (alpskim) rasnim karakteristikama.
Za samu Butmirsku kulturu smatra se da je začetak Starobosanske civilizacije. Po detaljima, koji su u manjoj ili većoj mjeri izvedeni na terakotama, vidi se da su modelovane samo ženske figure. Pojedini autori i historičari kao primitivniji oblik stvaralaštva i izraza smatraju stećke koji joj prethode za 1000-5000 g.
Na kraju dana vrijedi spomenuti nekoliko riječi o drugim , daleko mladjim artefaktima tj. nalazištima iz npr. bronzanog doba koje se pojavilo oko 3000 godina nakon butmirske kulture. Za primjer bi smo naveli kikladsku kulturama bronzanog doba, koja se dogodila na otocima arhipelaga Kiklada na teritoriji sadašnje Grčke između 2900. i 1100. godine p. n. e. U poređenju sa butmirskom kulturom i njenom umjetnošću primjetno je zaostajanje u svakom pogledu.( vidi sliku )
Figurica koja prikazuje ženu, održavana u naturalističkom stilu (Grotta-Pelos kultura, oko 3000-2800 p.n.e.). Razvoj glave naliči kasnijim idolima, uprkos odsustvu označenog nosa, dok je tijelo – sa jasno označenim bokovima – tipično za ovu raznolikost. Jedinstven je za razvoj kavijana koji odvajaju ruke od tijela. Britanski muzej, London.( vidi sliku)
U isto vrijeme artefakti kulture Samarra u istočnom Iraku sa datumima radiokarbona kasnog 6. milenijuma p. n. e. ( okvirno datum postanka kao i Butmirska kultura) uključuju Samarran naslikanu lončariju i razrađuju ženske figurice gline. Razlika u umjetničkom, kvalitativnom i svakom drugom pogledu sa našom butmirskom kulturom koja u to vrijeme cvjeta na našem području je očigledna.
Ovdje moramo da se zamislimo i upitamo. Kako to da su artefakti iz Bosne ( 5200 god. p.n.e.) bili za to doba tako prefinjeni, sa očitim detaljima dok su u isto vrijeme ili čak 3000 god. kasnije kulture iz područja koja su danas poznata kao kolijevke civilizije ( Irak, Grčka npr. ) te njihovi artefakti toliko zaostajali sa umjetničkim i realističnim dometom za nama. Očito je da se ovim istraživanjima mora prići sa puno pažnje i ostavljajući mišljenja koja propagira današnja nauka da je ovo naše područje bilo naseljeno nepismenim ljudima, plemenima tako reći divljacima te da nikakvih utjecaja na svjetsku kulturu nije bilo. Dapače, upravo Iliri, a kasnije i njihovi potomci su bili pretača kasnijih civilizacija i mnogih naučnih dostignuća. Vidljivo je to iz ovog, navedenog primjera.
Budimo ponosni što pripadamo jednoj ovako staroj civilizaciji o kojoj se mora još mnogo toga otkriti i izučavati.
Napomena: Svako mišljenje autora tekstova i naših sagovornika nije i mišljenje bošnjani.com
Uz odobrenje urednika dozvoljeno je svako kopiranje, umnožavanje, štampanje i publikovanje tekstova sa naše zvanične stranice www.bošnjani.com.
