Da, ubili su ga !

Dr. Mehmed Spaho je 29. juna 1939. godine nađen mrtav, u apartmanu hotela ”Srpski kralj” na Kalemegdanu, u Beogradu . Nazvati njegovu smrt špekulacijom ili neistinom je vrijeđati inteligenciju svakog Bošnjaka.

Kao vođa i bošnjačke politike tadašnjeg vremena, Spaho je osjećao opasnost po Bosnu i Bošnjake. Spaho je znao da podjela Bosne znači i nestanak Bošnjaka zbog čega se ovakvim pokušajima odlučno protivio. Interesantno da je njegov ured u Beogradu postao centar bosanske političke akcije te je mobilizirao značajan broj političara koji su podupirali njegove argumente. Dr. Mehmed Spaho je 29. juna 1939. godine nađen mrtav, u apartmanu hotela ”Srpski kralj” na Kalemegdanu, u Beogradu . Nazvati njegovu smrt špekulacijom ili neistinom je vrijeđati inteligenciju svakog Bošnjaka.

A evo 12 razloga zašto smo uvjereni u to:

1. Ubijen je dan nakon srpskog praznika Vidovdan u hotelu ”Srpski kralj” na Kalemegdanu.

2. Prema historijskim izvorima, poručio je kahvu, koju je odmah popio ”i za sekundu bio mrtav”.

3. Prije smrti Spaho u Sarajevu saziva sastanak bošnjačkih prvaka na kojem je govorio o pregovorima Cvetkovića i Mačeka.”Bio je mnogo zabrinut i nije ništa dobro predviđao“. … Poslije duge diskusije Spaho je kazao kako će i dalje ”nastaviti svoju borbu i ni u kom slučaju neće dozvoliti da Kraljevsko namjesništvo donese jednu odluku koja nije po volji nama Muslimanima i našim interesima, pošto cijepa pokrajine u kojima žive Muslimani i tako nas dovodi u tešku situaciju” pišu mnogobrojni autori pozivajući se na historijske izvore.

4. Po svjedočenjima savremenika, odmah nakon što se saznalo da je Spaho mrtav, sin jednog od bošnjačkih predstavnika u Beogradu povikao je: ”Ubiše ga…”.

5. Knez Pavle Karađorđević je smatrao da je Dr. Mehmed Spaho prepreka za Sporazum Cvetković-Maček o podjeli Bosne čime bi ona de fakto i de jure prestala postojati.

6. Sporazum Cvetkovič-Maček je sklopljen nepuna dva mjeseca nakon Spahinog ubistva, 26. avgusta 1939. godine.

7. Lično Knez Pavle je uputio dr. Spahi poziv na audijenciju u Beogradu.

8. Nakon Spahine smrti o tome se ni javno ni tajno uopće nije smijelo govoriti, niti se Spaho smio više po bilo kojem osnovu spominjati.

9. Dopisnik istanbulskog lista ”Džumhurijet”, Mehmed Sulejmanpašić, objavio je 5. jula 1939. sumnju da je Spaho otrovan, argumentirajući to i stavom šefa beogradske policije Dragog Jovanovića, koji je ”čitavo vrijeme bio u sobi sa Spahinim tijelom, istjerujući svakog koji se zadržavao više od pola minute”

10. Konobar iz hotela ”Srpski kralj”, tada 16-godišnjak, zvao se Dragan Vujić.Vrlo brzo nakon ubistva Dr. Mehmeda Spahe kao osumnjičeni biva pušten iz istražnog zatvora ( nakon 20 dana).Vraća se na staro radno mjesto i biva ubrzo unaprijeđen u konobara na dvoru Kralja. Nakon drugog svjetskog rata vrlo brzo postaje pukovnik JNA sa nadimkom Spaho. Često se pijan znao hvaliti da je lično on ubio Dr. Spahu nasuvši mu otrov u kahvu.

11. Obdukcija nad tijelom ubijenog bošnjačkog političara nije nikada urađena. Najvjerovatnije zbog ucjene porodice od strane tadašnjeg režima.

12. Zato što se borio za Bosnu, Bošnjake i bio je nacionalno osvješćen te je predstavljao smetnju konačnom nestanku i osvajanju Bosne.

Na dženazi Dr. Mehmeda Spahe prisustvovalo je više od 50.000 ljudi što je za današnje prilike nevjerovatan broj. Očiti dokaz koliko je Spaho bio u narodu, među Bošnjacima poštovan i cijenjen te koliko su mu Bošnjaci bili zahvalni što je “i glavu dao a nije dao ni pedlja naše Bosne!”.Sahranjen je u Sarajevu gdje mu se mezar i dan danas nalazi!