Odgovor Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika

Nakon primjedbe pojedinih članova FB grupe Stećak o skrvnavljenju jedne od najljepših nekropola sa stećcima i  to na Groblju pod Dubom u Uboskom (Ubosko 1), općina Ljubinje, koja je proglašena nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine te upućenog maila Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika, tačno 50 dana kasnije dobili smo odgovor na postavljena pitanja. Da li je odgovor zadovoljavajući…. procjenite sami.

Poštovani,

Dostavljamo odgovore na Vaša pitanja, a u okviru nadležnosti Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika.

1. Koja je vaša obaveza kao institucije od državnog značaja u pogledu zaštite naših spomenika?

• Aneksom VIII Dejtonskog mirovnog sporazuma, odnosno Odlukom Predsjedništva BiH, Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika donosi odluke o dobrima od najvećeg značaja za BiH, u sklopu kojih utvrđuje mjere zaštite ovih dobara. Zakonima o provođenju odluka Komisije u Republici Srpskoj, Federaciji BiH i Brčko distriktu, provođenje odluka je u nadležnosti vlada entiteta i njihovih resornih institucija. Bez obzira na navedene zakonske nadležnosti, i vlasnik nacionalnog spomenika ima obavezu njegovog održavanja.
• Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika je 2004. godine, donijela Odluku o proglašenju Historijskog područja – Nekropola sa stećcima na Groblju pod Dubom u Uboskom (Ubosko 1), općina Ljubinje, nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
• Odlukom o proglašenju utvrđene su zone zaštite i propisane mjere zaštite.
• I zaštitna zona obuhvata prostor k.č. broj  10/1, k.o. Ubosko, općina Ljubinje, na kome se nalaze  srednjovjekovni nadgrobni spomenici i grobovi ispod njih na aktivnom pravoslavnom groblju, zvanom  Groblje pod Dubom. U ovoj zoni propisane su sljedeće mjere zaštite:
• zona je potencijalno arheološko nalazište, te stoga nije dopušteno izvođenje bilo kakvih radova na pomjeranju stećaka i iskopu grobova, niti na zemljištu neposredno uz stećke;
• dopušteni su samo istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi, uključujući i one koji imaju za cilj prezentaciju spomenika, uz odobrenje ministarstva nadležnog za prostorno uređenje u Republici Srpskoj i stručni nadzor nadležne službe zaštite naslijeđa na nivou Republike Srpske ;
• prostor spomenika bit će otvoren i dostupan javnosti i može se koristiti u edukativne i kulturne svrhe;
• nije dopušteno podizanje novih grobnica i kopanje raka u neposrednoj blizini pojedinačnih spomenika;
• nije dopušteno odlaganje otpada.

II zaštitna zona obuhvata pojas širine 100 m od granica I zaštitne zone. U ovoj zoni propisane su sljedeće mjere zaštite:

• nije dopuštena nikakva izgradnja niti izvođenje radova koji bi mogli utjecati na izmjenu područja, uključujući i promjenu krajolika;
• nije dopušteno obavljanje radova na infrastrukturi, osim u izuzetnim  slučajevima, uz projekat odobren od strane nadležnog ministarstva i stručno mišljenje i nadzor nadležne službe zaštite. U projekat je potrebno uključiti izvođenje arheoloških radova i konzervaciju;
• nije dopušteno odlaganje otpada.
• Vlada Republike Srpske dužna je posebno osigurati istraživanje uzroka oštećenja i ispitivanje mogućnosti sanacije pojedinih stećaka.

Obzirom da se ova nekropola nalazi u općini Ljubinje (Republika Srpska), a u skladu sa Zakonom o sprovođenju odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika, Vlada Republike Srpske dužna je osigurati pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere za zaštitu, konzervaciju i prezentaciju nacionalnog spomenika. Ova odredba ne oslobađa odgovornosti vlasnika ili lokalnu upravu da vodi brigu o kulturnom dobru.

2. Šta ste do sada učinili na polju očuvanja pomenute nekropole ?

• Obzirom na podijeljene nadležnosti po pitanjima kulturno-historijskog naslijeđa, Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika postupa u okviru mandata/nadležnosti propisanih Aneksom VIII (Aneks 8 (kons.gov.ba), Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH, i Odlukom Predsjedništva BiH o Komisiji (Odluke Predsjedništva (kons.gov.ba). Dakle, Komisija donosi odluke o dobrima od najvećeg značaja za BiH, u sklopu kojih utvrđuje mjere zaštite ovih dobara.
• Prije donošenja svake odluke o proglašenju određenog dobra nacionalnim spomenikom, izvrši se uvid u stanje dobra na terenu, prikupi se tehnička dokumentacija (tzv. obrada spomenika) i fotodokumentacija. U cilju vrednovanja dobra za koje je pokrenut postupak proglašavanja, prikupi se sva raspoloživa dokumentacija iz drugih institucija (muzeja, biblioteka, zavoda, arhiva…). Na osnovi prikupljenih podataka i obrade spomenika, stručnjaci pristupaju izradi elaborata, odnosno odluke, koju članovi Komisije na sjednici usvajaju ili odbijaju u skladu sa Poslovnikom o radu i prema jasno definisanim kriterijima (Pravilnik o kriterijima vrednovanja dobara (kons.gov.ba).
• Dakle, sama valorizacija nekog dobra (pokretnog ili nepokretnog), izrada elaborate/odluke sa propisanim mjerama zaštite je prvi korak da se određeno dobro zaštiti kroz propise. Komisija je od svog uspostavljanja do danas, donijela preko 900 odluka o proglašenju dobara nacionalnim spomenicima, odnosno dobrima od najvećeg značaja za Bosnu i Hercegovinu.
• Komisija je 2004. godine aplicirala za sredstva iz projekta EURED, i u periodu od 2005-2007, uredila nekropolu i postavila informacionu tablu sa pratećom opremom. Nakon toga su aktivnosti bile vezane za monitoring radi pripreme nominacijskog dokumenta za upis stećaka na Listu UNESCO.

3. Šta ćete učiniti sada po pitanju izgradnje pogrebnih spomenika i ukopa pokojnika u krugu zaštićenog nacionalnog spomenika što je vidljivo u fotografiji koju vam prilažem u prilogu?

• Po pitanju intervencija na nacionalnom spomeniku (i unutar zona zaštite), Komisija postupa u okviru svojih nadležnosti, tako da po saznanju da se na prostoru nacionalnog spomenika izvode građevinski radovi ili neki drugi zahvati, koji su u suprotnosti sa propisanim mjerama zaštite, Komisija traži hitan inspekcijski nadzor, odnosno utvrđivanje činjeničnog stanja.
• Primjetna je tendencija na skoro svim grobljima u Hercegovini, da se prave velike porodične grobnice sve više u blizini stećaka. Ta pojava narušava jedinstvenost prostora nekropole jer novi spomenici sa svojim gabaritom i materijalom (uglavnom crni mermer) zaklanjaju stećke.  U vezi s tim , Komisija će hitno uputiti dopis nadležnim institucijama u Vladi Republike Srpske i održati sastanke u Eparhiji Hercegovačkoj i Primorskoj, tražeći da se ova praksa obustavi jer se tako narušavaju vrijednosti nekropole.
• Uvrštavanjem stećaka na Listu svjetskog naslijeđa UNESCO-a (u julu 2016.), osim nominiranih nekropola, štiti se i fenomen stećka kao jedinstvene pojave u srednjovjekovnoj praksi sahranjivanja. Zbog toga se svi stećci, bez obzira o kojoj nekropoli se radi, štite kao takvi te nije dopušteno njihovo skrnavljenje i uništavanje.

S poštovanjem,

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika