Bošnjak Filip Lastrić

Filip Lastrić rođen kao Martin Jakovović još davne 1700 god poznat je kao Philippus de Occhievia. Filip je bio bošnjački pisac i fratar Franjevačke provincije  Bosne Srebrene. Njegovi radovi uključuju prvi pregled geografije i historije Bosne i Hercegovine.

Ovaj među Bošnjacima ne tako često spominjani i citirani franjevac,  rođen je u Lastrama, zaseoku blizu sela Očevije kod Vareša. Bio je jedno od četvorto djece Jakova Ivanića. Izvori tvrde da je porodica bila jako siromašna te da je Filip svoju porodicu financijski potpomagao. U samostan Kraljeva Sutjeska ( tada se zvao samo Sutjeska !) došao je u periodu između 1712 I 1714 god. Tu uči čitati, pisati na bosasnkom tačnije na bosančici, latinskom i talijanskom jeziku . U slavonskom gradu Požegi,nakon studija u papinskim zemljama, predaje filozofiju između 1726 i 1729 godine.Bio je aktivni zaštitnik prava bosanskih franjevaca koje je često “branio” pred osmanskim sudovima. Zahvaljujući njegovom insistiranju u Rimu, Bosna Srebrena je 15. 12. 1758. godine vraćena u čin provincije od strane pape Klementa XIII, samo godinu dana nakon što je zbog malog broja samostanaa i fratara bila degradirana. Filip Lastrić umro je od srčanog udara u Kraljevoj Sutjesci 19. 04. 1783. godine.

Njegovo najpoznatije djelo je “Pregled starina Bosanske provincije” ili originalno: “Epitome vetustatum Bosnensis provinciae seu Brevissimum compendium historico-chronologicum de antiquitate, variisque suis vicissitudinibus et consistentia usque ad haec tempora. Congesta et compilata a p. Philippo ab Occhievja”,  štampano u Anconi 1776 god.

U tekstu se ne želimo baviti hrvtaskim prikazom njegovog životnog puta jer bi smo po ko zna koji put morali pojašnjavati da Filip iz Vareša nije 1700 godine mogao biti Hrvat koji se bori za prava “svih” Hrvata, piše na hrvatskom jeziku i kao takav ulazi u kalendar znamenitih hrvatskih velikana?! On je bio i ostaće za Bošnjake Bosne upravo to što i jeste. Čovjek koji je volio svoju vjeru, svoj narod bosanski i svoju domovinu Bosnu a prije svega pravdu. I kao takav pripada samo Bosni.
Usporedbe radi, preuzeli smo nekoliko fotografija iz njegovog originalnog djela gdje se vidi kako i na koji način je ovaj velikan vidio Bosnu i Bošnjake u njoj. O Hrvatima i Hrvatskoj u ovoj hronologiji govori isključivo sa pozicije naših susjeda te ni jednog našeg bosanskog Bana ne naziva hrvatskim niti Bosnu gura pod okrilje Hrvatske. Čak šta više …

U dijelu hronologije koja govori o urbanim naseljima Bosne (svoju domovinu zove isključivo Bosna! op.a.) gradove u BiH dijeli na nekoliko nivoa ili oblasti. I to gradovi i naseljena mjesta Bosne, velike Bosne, Primorja i oblast gradova “prema Hrvatskoj” …

Na kraju knjige fra. Lastrić čitaocima nudi i prvi (za sada) poznati grb Bosne, svoje domovine.

Nemojmo zaboraviti ove naše velikane koje nam susjedi i komšije prisvajaju bez ikakve osnove kao svoje. Ne zaboravimo, danaünja situacija u kojoj se nalaze Boünjaci je vrlo slična ratnoj. U pitanju je borba za svaki potok, selo, brdo,izvor … za svakog dobrog čovjeka koji se želi oteti iz našeg, bosanskog okrilja. Nema predaje !