Bosanska perunika (latinski Iris reichenbachii var. bosniaca) je biljka iz porodice Iridaceae (perunike), bosanskohercegovački endem.
Bosanska perunika je višegodisnja, visoka biljka, koja naraste do oko 10–35 cm. Ima debelo podzemno stablo – podanak. Listovi su pravi ili blago srpasti, oštro zašiljeni; Široki su 4–15 mm. Pricvjetni listovi zvani brakteje su jajoliko lancetasti, trbušasti, na poleđeni grebeničasti. Žućkasto su zeleni, sa opnastim obodima.
Cvjeta u maju i junu. Cvjetovi su dvospolni, blagog mirisa. Cvijeće čini 6 žutih, pri dnu sraslih, latica. Cijev perigona je duga 1,5-2,5 (3) cm, gotovo dvostruko duža od plodnice, ali je kraća od režnjeva. Vanjski režnjevi su široki, jajoliki ili izduženi. Svijetlozućkasti su, sa purpurnim tačkama i prugama u donjem dijelu. U donjoj trećini gornje strane uočava se red žutih strsećih dlaka. Unutrasnji režnjevi su mu klinasti ili jajoliki.
Plod je tobolac sa 3 poklopca, dužine 50–60 mm, a otvara se uzduzno; sadrži mnogo svijetlosmeđih, okruglih sjemenki, koje su sa jedne strane zašiljene.
Bosanska perunika raste pojedinačno ili u većem broju obrasta površine od nekoliko kvadratnih metara. Naseljava suhe livade i pašnjake sa plitkim kamenitim zemljištem, na karbonatnim i serpentinskim stijenama. U dolini potoka Gostović, Bosna, karakteristična je vrsta lokalne endemske fitosociološke zajednice. Susreće se u biljnim zajednicama planinskih rudina na krečnjačkoj i dolomitskoj podlozi vegetacijskih redova sa vrstama roda Sesleria i Creps.
Opća rasprostranjenost : endem centralnih i jugoistočnih dinarida. BiH Žepče (Ograina, Bočjakov potok), Zavidovići (Gostović)
Locus classicus: Trebević (Beck 1887 )
Uzroci ugroženosti :prekomjerno sakupljanje zbog razvoja ekološkog turizma i uništavanja staništa.
Napomena: Svako mišljenje autora tekstova i naših sagovornika nije i mišljenje bošnjani.com
Uz odobrenje urednika dozvoljeno je svako kopiranje, umnožavanje, štampanje i publikovanje tekstova sa naše zvanične stranice www.bošnjani.com.